Žene imaju veći stepen obrazovanja i nezaposlenosti

Crna Gora je država u kojoj žene imaju veći stepen obrazovanja i manju šansu za zaposlenje. Prema istraživanju MONSTAT-a za 2022. godinu 70.9% studenata koji su dobili zvanje mastera i 63% onih koji su odbranili doktorsku tezu su žene1. Ipak, one imaju za jednu trećinu manje šanse za zaposlenje od muškaraca2. Prisutnost na tržištu rada je manja za oko 10%3 u odnosu na muškarce, a čine 39,4%4 nezaposlenih lica. 

Šire posmatrano, vodeće uloge u firmama ima svega 14,3%5 žena na cijelom Zapadnom Balkanu, a taj udio pada na 3% u građevini ili 7%6 u špediciji.

Prvi put u istoriji Crne Gore svjedočimo tome da su žene vlasnice uspješnih biznisa, da traže i dobijaju svoje mjesto za stolom što je veliki iskorak u odnosu na kraj prošlog vijeka kada je ženski biznis značio samo to da je muškarac čuvajući stalni posao otvorio firmu na ime nezaposlene supruge ili žene iz porodice. Rijetke su bile osnivačice firmi čije je ime pisalo na vizit karti, zaključuje list “Knjižar” 2008. godine u tekstu pisanom u pomen jedne podgoričke preduzetnice. 

Iako je ostvaren ozbiljan pomak, problem sa kojim smo se prije više od 20 godina suočavali i danas je prisutan. U odnosu na 2015. godinu vidimo veću prisutnost žena u vlasničkim strukturama za 65%7, dok procenat preduzetnica ostaje nepromijenjen. Kako bi bio očekivan proporcionalan rast žena preduzetnica i vlasnica, možemo pretpostaviti da su one često samo ime na papiru. Nažalost, ovo je bila i ostala “slijepa ulica” u našem pravnom sistemu koju je teško provjeriti. 

Svako četvrto preduzeće je ona “sama napravila”

Pitali smo djecu žena koje imaju svoje biznise, čime se to njihove mame, tetke, kume bave, šta to one rade, i od Ognjene (6) dobili odgovor da ,,ona ima posao koji je ona sama napravila”. Svako četvrto preduzeće u Crnoj Gori  je ,,ona sama napravila”. Svako četvrto preduzeće je u vlasništvu žena, što čini da kaskamo za Evropskom unijom gdje rezultati kažu da je svako treće preduzeće žensko8.

Od 2011. do 2020. godine status preduzetnice je dobilo skoro tri hiljade žena9. Na ovaj način jedna žena se ohrabrila da prihod ostvaruje sopstvenim djelovanjem i na taj način ne zavisi od poslodavaca ili države.

Sa druge strane, oko sedam i po hiljada žena je u istom periodu osnovalo firmu10. Otvaranjem svoje firme i radom u istoj one su obezbijedile mjesto za rad sebi i onima koje su zaposlile. 

Preduzetnice i vlasnice su time ojačale privredu države, omogućile priliv novca u vidu poreza za državnu kasu i riješile pitanje zaposlenja za minimalno jednu osobu o čijoj bi egzistenciji u krajnjem slučaju država morala da vodi računa kroz programe socijalne pomoći. Nasuprot tome u 2022. je zaposleno 38.600 građana, od toga prema analizama lista ,,Pobjeda” preko 80% u državnom sektoru11.

Danas jedno dijete kaže da ,,mama radi posao koji je sama napravila”, a sjutra ćemo napraviti člana društva koji ima svijest o tome da postoje samo one granice koje sami sebi nametnemo. 

Danas Mijat (7) zna da “mama okuplja ljude koji pričaju o važnim stvarima za bolju budućnost Crne Gore”, a sjutra će se on hvatati u koštac sa ,,važnim stvarima” bez bojazni da su za ,,nekog tamo”. Djeca slijede primjere, a oni će slijediti primjer hrabrosti i vjere u sebe. 

Zbog takvih žena danas imamo jednu Doru (6) koja “želi i može da bude zubarka” i Sofiju (9) koja kaže: ,,Kad nekome pomognem meni je u srcu toplo”. 

Vlada prepoznaje potencijal

Još uvijek neiskorišteni potencijal u ženama prepoznat je od strane Vlade Crne Gore koja je usvojila strateške dokumente i nove politike u cilju ohrabrivanja žena da postanu preduzetnice. Ove mjere su pothranjene direktivom EU koja nalaže da do kraja 2026. godine udio žena u vodećim strukturama poraste za minimalno 40%, a na direktorskim pozicijama u akcionarskim društvima za 33%12.

Podržati ženu znači podržati društvo

Djeca su najbolji pokazatelj kuda se kao društvo krećemo i koliko su generacijski usvojene uloge prihvaćene od strane naših mladih naraštaja. Podržati ženu u biznisu je prekretnica, primjer i veliki pomak ne samo za ženu, već i za dijete, porodicu, društvo. 

Tom podrškom kažemo jednoj djevojčici da svoje mjesto u svijetu može sama da bira i da su uloge koje želi da ima stvar njene odluke. Učimo jednog dječaka da njegova mama može da ima još uloga i na koncu svega, učimo društvo da se ženski glas čuje jednako koliko muški i da žena ima još mnogo toga da doprinese. 

Djeca usvajaju vrijednosti koje vide. Budimo im primjer. Podržavajmo žene u biznisu, jer snaga je u svima nama.

Izvori:

  • 2Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.12
  • 5Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.12
  • 6Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.12
  • 7 Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.13
  • 8 Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.12
  • 9 Predlog strategije razvoja ženskog preduzetništva Crne Gore; str.12 (tabela)